SAJAM I PLAKAT - RASLI SU ZAJEDNO

Prvi plakati se u nas javljaju vezano uz sajmove Zagrebačkog zbora.

Dominantan medij za promociju prvih sajmova i izložbi bio je upravo plakat, koji je korišten u domaćim i međunarodnim najavama.

Iz tog razdoblja je sačuvano tridesetak plakata koji se nalaze u Kabinetu grafike HAZU, Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju grada Zagreba, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i Zagrebačkom velesajmu, a odnose se na razdoblje 1910. - 1940 godine.

Autori plakata, koji su reprezentativno oslikavali razvoj dizajna i sajmovanja, u početku su bili renomirani slikari, a tridesetih godina je stasala generacija grafičkih dizajnera koja je ostavila pečat i u teorijskom opusu namijenjenom razvoju industrije oglašavanja.

Godine 1928. u Zagrebu se formira skupina grafičkih dizajnera koji će kreirati najljepše plakate zagrebačkog zbora.

Razvoj i "odrastanje" Zagrebačkog zbora mogu se vrlo dobro pratiti slijedom oblikovanja njegovih plakata.

Prerastanje Zbora iz prvobitno pretežno vašarske izložbe za najširu publiku do ozbiljne gospodarske manifestacije izrazito međunarodnog karaktera sa obilježjima općeg i specijaliziranog sajmovanja vidljivo je iz povijesnog niza plakatnih ostvarenja.

Uspješna suradnja na izradi plakata s istaknutim slikarima i grafičarima nastavljena je i kasnije, u novim uvjetima pod patronatom Zagrebačkog velesajma.

Na plakatu za jesenski velesajam 1953. godine, autora Ive Režeka, prvi puta je predstavljen znak Zagrebačkog velesajma koji je bio prepoznatljiv više od 40 godina.

U razdoblju nakon 1950. godine za Zagrebački velesajam plakate su kreirali poznati slikari i grafički dizajneri: Ljubo Babić, Ivo Režek, Osman Berberović, Žarko Beker, Milan Vulpe, Boris Ljubičić i drugi.

Boris Ljubičić je ujedno i kreator današnjeg znaka, logotipa i vizualnog identiteta Zagrebačkog velesajma koji se primjenjuje od 1993. godine.