Izložbu pod nazivom "Zagreb Većeslava Holjevca od 1952. do 1963.: Urbanistička vizija i arhitektonski dosezi“ u ime Grada Zagreba svečano je otvorio dogradonačelnik Luka Korlaet u prisutnosti Tatjane Holjevac, povjesničara Hrvoja Klasića, autora izložbe Ivana Mlinara te direktorice Zagrebačkog velesajma Renatu Suša.

Prigodom svečanog otvorenja Luka Korlaet je istaknuo kako od bivšeg gradonačelnika i vizionara Većeslava Holjevca danas možemo mnogo naučiti o strategiji i taktikama za bolji grad. Radi se o „prostornoj velikoj gesti“ za grad, gdje se vizionarstvom premostilo Savu i udarili temelji za jedan od najvećih sajamskih prostora jer te davne 1963. godine Velesajam je bio treći najveći sajam u Europi.

Tatjana Holjevac, zahvalila je Zagrebačkom velesajmu na senzibilitetu za ponovo otvaranje ove izložbe. Većeslav Holjevac vidio je Novi Zagreb kao nov koncept grada, građen kazetno, gdje će svaki stanovnik moći ugodno živjeti i ispunjavati sve svoje potrebe od vrtića, trgovine, škole, sporta, a sve u okviru 15 minuta od mjesta stanovanja - koncept kojem mnogi arhitekti i danas teže. Većeslav Holjevac vizionarski je preselio Velesajam preko Save, a u to vrijeme je i Most Slobode dobio ime upravo prema tom slobodarskom načinu razmišljanja.

Prigodom otvaranja Renata Suša direktorica Zagrebačkog velesajma je istaknula: cilj izložbe je prezentirati urbanističku viziju i arhitektonske dosege Zagreba Većeslava Holjevca od 1952. do 1963. kroz prikaz tri ključna urbanistička dokumenta – Direktivnu regulatornu osnovu Zagreba iz 1953., Idejno urbanističko rješenje južnog Zagreba iz 1962. te Urbanistički program grada Zagreba iz 1963. – te tematski odabranih reprezentativnih primjera urbanističko-arhitektonskih ostvarenja građenih, projektiranih ili planiranih od 1952. do 1963., a danas značajnih u kontekstu graditeljske i kulturne baštine Zagreba.

Hrvoje Klasić, povjesničar je istaknuo kako je važno prezentirati i odabrane biografske podatke o Većeslavu Holjevcu koji je u javnosti najpoznatiji po funkciji gradonačelnika Zagreba, ali je obnašao i niz značajnih i zanimljivih vojnih i političkih odnosno rukovodećih funkcija koje su manje poznate.

Ljerka Marić iz Državne geodetske uprave je istaknula kako su se oni uključili u projekt kroz ustupanje digitalnih ortofoto snimaka, kartografiju naselja te ustupanje prostornih podataka.

Ova izložba doživjela je zbog velikog interesa svoje treće uprizorenje, ali ovog puta na Zagrebačkom velesajmu u paviljonu 12.

Prva dva puta prikazana je u Muzeju suvremene umjetnosti, a prati ju i rasprodana monografija te katalog. Valja istaknuti kako su arhitekt Ivan Mlinar koji se upustio u urbanističko-arhitektonsko istraživanje o Većeslavu Holjevcu te povjesničar Hrvoje Klasić koji je proveo biografsko istraživanje osvojili Nagradu grada Zagreba.

Izložbu možete besplatno pogledati svaki radni dan od 9.00 do 20.00 sati te subotom do 15.00 sati.