Novo uredništvo predstavilo je Biblioteku XXI koja je usmjerena na izdavanje kritičke publicistike, a tematski su usmjereni na pitanja ekologije, klimatske krize i održivog razvoja. Naslovi o kojima su razgovarali su Memorandum za novu ekološku klasu; autori: Bruno Latour i Nikolaj Schultz, Furam feminizam priručnik za cure, a zašto ne, i za dečke; autorice: Lamija Begagić i Marina Veličković i Manifest skrbi - politika međuovisnosti; autori: The Care Collective.

Bruno Latour i Nikolaj Schultz: Memorandum o novoj ekološkoj klasi (s francuskog prevela Milena Ostojić)

Bauk kruži Europom i ostatkom svijeta: ekologizam!

Memorandum o novoj ekološkoj klasi je sažeti, provokativni i na određeni način testamentarni tekst čuvenog francuskog filozofa i sociologa Brune Latoura, napisan zajedno s mladim danskim sociologom Nikolajem Schultzom.

"Furam feminizam" (priručnik za cure, a zašto ne, i za dečke) prvotno je objavljen 2016. godine u Sarajevu. Naknadno je objavljen u Beogradu, s lokalnim jezično-motivskim adaptacijama, tako je priređen i za hrvatsko izdanje.

Protagonistkinja Likica ima 13 godina, solidnog je socijalno-društvenog statusa, upravo je dobila prvu menstruaciju i piše blog o stvarima koje je se tiču i koje je zbunjuju. Blog je zabavan, duhovit i vrlo iskren, gušt je čitati njezin mladalački ležeran suvremeni jezik, urbani sleng, sve skupa pravi "Blogom dani uvid u teme rodne ravnopravnosti". To je pak tema koja se proteže kroz sve sfere društva i tiče se - svih. Ukratko, bešavni spoj literature i didaktičke alatke, a bez alata, znamo, nema zanata, ni obavljanja zahtjevnog posla dosezanja, ne samo rodne, ravnopravnosti. Ni slobode.

The Care Collective: Manifest skrbi - politika međuovisnosti

"Živimo u svijetu u kojem vlada nemar."

Ovom tvrdnjom pet autora iz različitih disciplina okupljenih u The Care Collective započinju analizu uloge skrbi u životu ljudi i planeta. Napisan za vrijeme zdravstvene krize izazvane pandemijom koronavirusa, Manifest skrbi sažeto i jasno pokazuje kako je neoliberalni kapitalizam, koji skrb vidi kao "ženski" i "neproduktivan" posao, doveo do ove i drugih kriza te analizira njihove posljedice na sve razine našeg života, od one intimne do globalne. Pod skrblju se pri tom ne podrazumijeva samo "praktična" skrb, odnosno rad koji ljudi obavljaju kad izravno vode brigu o tjelesnim i duševnim potrebama drugih, već je skrb i društvena sposobnost, i djelovanje koje uključuje njegovanje svega što je potrebno za dobrobit i procvat života.

U zdravorazumskom misaonom eksperimentu autori u središte promišljanja stavljaju naše međuovisnosti i pitaju: Što bi se dogodilo kad bismo skrb postavili u sâmo središte života? Kao odgovor na ovo pitanje Manifest skrbi predlaže političku viziju "univerzalne skrbi" koja je queer, feministička, antirasistička i ekosocijalistička. (Miljenka Buljević).